Uloga crijevnih bakterija u očuvanju zdravlja

BONIFARM

Uloga crijevnih bakterija u očuvanju zdravlja

Evolucijski su bakterije postale prirodni stanovnici debelog crijeva i njihova uloga je postala nezamjenjiva u održavanju zdravlja i u normalnom funkcioniranju organizma. S jedne strane one pomažu organizmu u razgradnji hranjivih sastojaka koje organizam sam nebi bio u mogućnosti probaviti, a s druge strane mu osiguravaju neke esencijalne nutrijente neophodne za provođenje fizioloških funkcija i očuvanje zdravlja.

Uloga crijevnih bakterija u očuvanju zdravlja
  • Tako npr. biljna vlakna, inače vrlo popularna u svakodnevnoj prehrani, nisu probavljiva u tankom crijevu čovjeka i praktički nepromjenjena dolaze u debelo crijevo i da u debelom crijevu nema bakterija ona bi se nepromjenjena izlučila stolicom. Međutim, ovako djelovanjem bakterija u debelom crijevu započinje njihova razgradnja pri čemu se, između ostalog, oslobađaju i neke esencijalne masne kiseline koje organizam nije u mogućnosti sam sintetizirati. Na taj način organizam uz pomoć crijevnih bakterija dolazi do važnih hranjivih sastojaka neophodnih za pravilan rast i razvoj. Osim toga bakterijskim oslobađanjem kiselih sastojaka snižava se pH u lumenu debelog crijeva stvarajući tako kiselo okruženje koje, s jedne strane spriječava rast i razmnožavanje patogenih uzročnika, a s druge pospješuje apsorpciju metalnih iona poput kalcija, magnezija, cinka. Uz to kiselo okruženje dodatno stimulira živčane završetke u crijevima i tako pospješuje peristaltiku i regulira stolicu.
  • Jedan od najvažnijih nutrijenata kojeg organizmu osiguravaju bakterije debelog crijeva je svakako vitamin K, neophodan za uredno zgrušavanje krvi.
  • Konačno, nakon konzumacije hrane bogate škrobom, npr. krompira i mahunarki, značajna količina konzumiranog škroba (do 20%) ne stigne se probaviti u tankom crijevu već se njegova probava nastavlja djelovanjem bakterija u debelom crijevu i tako se organizmu osigurava dodatna količina energije i nutrijenata. Sukladno tome može se ustvrditi kako bakterije debelog crijeva dodatno doprinose energetskoj kvaliteti škroba u odnosu na druge šećere čija probava završava puno brže, već u tankom crijevu.

Uslijed vrlo intezivne bakterijske aktivnosti u debelom crijevu se oslobađa i velika količina različitih plinova, od kojih u najvećoj količini ugljični dioksid (CO2), vodik (H2) i metan (CH4). Dio tih plinova se izbaci vjetrovima, dio se metabolizira (npr. vodik se koristi za stvaranje metana, ugljični dioksid se otapa u vodi stvarajući ugljičnu kiselinu), a značajan dio ih se apsorbira u cirkulaciju i putem krvi transportira do pluća gdje se preko plućnih alveola u izdahnutom zraku odstranjuju iz organizma.