Intolerancija na hranu

Klasična alergija na hranu posredovana je stvaranjem IgE antitijela neposredno nakon konzumacije određene hrane uz jasnu kliničku manifestaciju/simptome, a kod intolerancije na hranu dolazi do povećane proizvodnje IgG antitijela. Proizvodnja IgG antitijela ovisi o predispozicijama pojedinca i korelira samo djelomično sa povišenim IgE vrijednostima pa analiza IgG protutijela nije prikladna za dijagnosticiranje klasične alergije na hranu. Stoga se može reći da je IgG povezana intolerancija na hranu manje imunološka reakcija protiv pojedine hrane, a više sindrom koji se u cijelosti promatra kao skup simptoma, anomalija i poremećaja koji se izražavaju u manifestnoj fazi bolesti.

Proteini iz hrane razgrađuju se u želucu i crijevima putem proteolitičkih enzima i peptidaza na peptide i aminokiseline koje se potom apsorbiraju u crijevu. Procijenjuje se da 15% konzumiranih proteina hrane ostaje djelomično razgrađeno. Ti peptidi mogu doći u kontakt s imunološkim sustavom crijeva. Ako postoji poremećaj probave npr. zbog nedostatka želučane kiseline, smanjene proizvodnje probavnih enzima gušterače ili malapsorpcije, to može rezultirati povećanim kontaktom crijevnog imunološkog sustava s potencijalnim antigenima hrane. Povišene koncentracije IgG u krvi rezultat su pojačanog kontakta organizma s proteinima hrane zbog oslabljenih mukoznih barijera. Kod sindroma propusnog crijeva (Leaky Gut Syndrome) gubitak integriteta crijevne barijere povećava proizvodnju specifičnih IgG antitijela, a na to utječu brojni čimbenici kao što su: crijevne infekcije, mikrobna disbioza, uporaba lijekova, konzumacija određenih namirnica (gluten, alkohol, začinjena hrana), izloženost okolišnim toksinima (teški metali, pesticidi, bisfenol A). Ovi faktori povećavaju propusnost crijeva i omogućuju prolazak nepotpuno probavljenih antigena hrane u krv.

Simptomi intolerancije na hranu povezane sa IgG su različiti i variraju od osobe do osobe:

• gastrointestinalni (grčevi u trbuhu, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva)
• dermatološki (kožni osip, suha koža, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza)
• pretilost
• respiratorni (otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj)
• neurološki (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica)
• psihološki (gubitak motivacije, poremećaj koncentracije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, sindrom kroničnog umora, hiperaktivnost)

U većini slučajeva reakcije povezane sa IgG intolerancijom na hranu se očituju kao odgođene- nekoliko sati ili čak nekoliko dana nakon konzumiranja namirnice. Zbog vremenski odgođenih reakcija, teško je precizno povezati određene namirnice sa simptomima. Selektivna detekcija IgG protutijela može biti korisno sredstvo za identifikaciju namirnica na koju je osoba intolerantna.

U Odjelu za laboratorijsku dijagnostiku Poliklinike Bonifarm dostupni su Vam osim specifičnih IgG na individualne namirnice, testovi intolerancije na 89, 223 i 267 namirnica, a testiranje se vrši iz uzorka krvi.

• Pojedinačni alergeni (IgG) za individualne namirnice
• Intolerancija na hranu BASIC (89 namirnica; IgG/IgG4)
• Intolerancija na hranu PREMIUM (267 namirnica; IgG/IgG4)
• Intolerancija na hranu VEGGIE (223 namirnice; IgG/IgG4)

Navedeni paneli za testiranje intolerancije na hranu obuhvaćaju informacije o svim podklasama IgG (IgG1 ,IgG2,  IgG3, IgG4) vezanim uz pojedinu namirnicu.

Nalazi panela BASIC, PREMIUM i VEGGIE intolerancije na hranu  dobivaju se zajedno da preporukama za terapiju, preporukama za prehranu te kuharicom. Kuharice sa primjerima recepata su napravljene po nalazu pacijenta, odn. individualno prilagođene testiranoj osobi kako bi što više olakšale promjenu prehrane koja slijedi po utvrđenoj intoleraciji na određenu namirnicu.

Cijene te detaljan popis svih namirnica uključenih u pojedini panel intolerancija možete pogledati na našem popisu pretraga ili se za informacije obratiti našem laboratoriju laboratorij@bonifarm.hr.

Rezultati dobiveni testom intolerancije na hranu omogućuju primjenu odgovarajuće prehrane eliminacijom namirnica koje su testiranjem pokazale visoki stupanj intolerancije (primjena eliminacijske dijete).

Koncept promjene prehrane na temelju dobivenih rezultata intolerancije na pojedine namirnice uključuje tri faze:

FAZA 1: eliminacija

• Iz prehrane izbaciti svu hranu koja izaziva titar IgG3 i IgG4

FAZA 2: provokacija

• Test unosa namirnica eliminiranih iz prehrane (voditi računa o tome uzrokuje li određena namirnica simptome i dalje)

FAZA 3: stabilizacija

• Ponovno uključivanje u prehranu namirnica koja ne izazivaju simptome
• Uvođenje dugoročnih navika u prehranu
• Primjena balansirane dijete

Eliminacijska faza podrazumijeva izbacivanje namirnice na koju je osoba intolerantna iz prehrane što predstavlja bazu za regeneraciju istresirane crijevne sluznice i generalno vodi do smanjenja titra antitijela u krvi. Potrebno je sve namirnice koje su pozitivne na klasu IgG3 i IgG4 striktno izbjegavati oko 6 mjeseci, a simptomi bi se trebali znatno smanjiti u tome periodu. Namirnice pozitivne na klasu IgG2 trebale bi se konzumirati u rotaciji primjerice svaka 4 dana. Specijalni slučajevi su reakcije na gluten i kazein. Ako je intolerancija na gluten pozitivna, mora se pristupiti kompletnoj eliminaciji svih namirnica koje uključuju gluten. U slučaju pozitivne intolerancije na kazein, potrebno je izbjegavati  sve mliječne proizvode i namirnice koje sadrže mliječne proteine.

U provokacijskoj fazi, namirnice koje su se izbjegavale u eliminacijskoj fazi postepeno se počinju konzumirati i uvoditi u prehranu u malim količinama. Zapamtite da pojava simptoma može biti odgođena i do 72 sata nakon ingestije. Ako ne zamijetite nikakve simptome tijekom ove faze, frenkvencija unosa tih namirnica može se polako povećavati. Ovu fazu testiranja započnite sa grupom namirnica za koju je određena najniža koncentracija antitijela. Ako u provokacijskoj fazi unešena hrana počne izazivati simptome (napuhnutost, zatvor, itd.) preporuča se novi ciklus izbjegavanja tih namirnica sljedećih 6 mjeseci.

Zadnja faza osigurava bazu za dugoročne prehrambene navike.

Namirnice koje ne uzrokuju simptome intolerancije na hranu, mogu se dalje konzumirati bez restrikcije, a uvedena prilagođena prehrana za namirnice koje i dalje uzrokuju simptome trebala bi postati Vaš uobičajeni način prehrane.

Ako simptomi uz uvedenu promjenu prehrane, ne prolaze, preporučamo daljnju obradu i pretrage kao što su testiranje na intoleranciju na laktozu, fruktozu, histamin ili testove za otkrivanje celijakije, koje možete odraditi u našem Odjelu za laboratorijsku dijagnostiku Poliklinike Bonifarm, a također savjetujemo i konzultaciju sa liječnikom.