Ambulanta za štitnjaču

BONIFARM

Štitnjača

Štitnjača je malena žlijezda, izgledom nalik leptiru, smještena u sredini donjeg dijela vrata, otprilike ispod grkljana. Putem hormona koje oslobađa direktno u krvotok, štitnjača vrlo precizno kontrolira metabolizam, sudjelujući pritom u regulaciji praktički svih važnijih funkcija organizma. Utječe na disanje, na rad srca, na rad središnjeg i perifernog živčanog sustava, tjelesnu težinu, mišićnu snagu, tjelesnu temperaturu, menstrualne cikluse, nivo kolesterola i čitav niz drugih funkcija.

Dva su glavna hormona putem kojih štitnjača djeluje:

T3 (trijodtironin)
T4 (tiroksin)

Međutim, njena aktivnost nije autonomna već njome vrlo precizno upravlja nadređena joj žlijezda hipofiza preko svog specifičnog hormona TSH (tiroidni stimulirajući hormon).

Najčešći poremećaji štitne žlijezde

Štitnjača je podložna različitim poremećajima od kojih su neki vrlo česti.

Gušavost (Struma) je izraženo difuzno uvećanje štitne žlijezde koje se zamjećuje kao poveći otok na vratu. Ponekad može uzrokovati značajne probleme zbog pritiska na okolne vitalne organe vrata (smetnje disanja, gutanja, govora i sl.).
Tireoiditisje upala štitne žlijezde. Najčešće se radi o autoimunoj ili pak o virusnoj upali. Uglavnom je praćen jakim bolovima, ali može biti i bez ikakvih simptoma.
Hipertireoidizamje pojačano stvaranje hormona štitne žlijezde
Hipotireoidizamje smanjeno stvaranje hormona štitne žlijezde
Tireoidni čvorići malene su abnormalne čvrste tvorbe u tkivu štitnjače koje su uglavnom benigne i mogu se naći gotovo u svake druge osobe. Međutim, poneki od njih poprime maligne osobine zbog čega je vrlo važna redovita kontrola štitnjače.
Karcinom štitnjače uz pravovremenu dijagnozu i adekvatno liječenje ubraja se među karcinome s vrlo dobrom prognozom.

BONIFARM