Kardiologija
Dijagnostičke metode u kardiologiji
EKG – elektrokardiogram
EKG je grafički zapis koji proizlazi iz električke aktivnosti srčanog mišića. EKG je jednostavna pretraga korisnih informacija o aktivnosti srca. Omogućuje uvid u osobitosti srčanog ritma, otkriva postojanje aritmija, promjene povezane s infarktom miokarda, anginom pektoris, ishemijskom bolesti srca, hipertrofijom srca, bolešću osrčja itd.
24 satna elektrokardiografija (Holter EKG –a)
EKG snimanje u trajanju od 24 sata metoda je kojom se pomoću elektroda postavljenih na prsište kontinuirano bilježi električna aktivnost srca. Pretraga je osobito važna za procjenu srčanog ritma, otkrivanje aritmija i za procjenu učinaka primjenjene terapije. Osim poremećaja srčanog ritma analizom Holter EKG-a, moguće je uočiti i promjene povezane sa smanjenom prokrvljenosti srčanog mišića tj. ishemijom srca, osobito u bolesnika kod kojih izostaju simptomi angine pektoris, kao što je to u bolesnika sa šećernom bolešću. Važno je da ispitanik tijekom snimanja vodi dnevnik i bilježi točno vrijeme pojedinih aktivnosti npr. hod uzbrdo, ručak, vožnja, odmor, mokrenje itd. kao i vrijeme pojave pojedinih tegoba poput nepravilnog rada srca, gubitka ili poremećaja svijesti, vrtoglavice, bolova u prsima i ostalih senzacija, kako bi se što preciznije mogla odrediti povezanost subjektivnih tegoba s promjenama zabilježenim u EKG-u.
KMAT (kontinuirano mjerenje krvnog tlaka – Holter tlaka)
Mjerenje krvnog tlaka tijekom 24-satnog perioda daje detaljan uvid u dinamiku krvnog tlaka, odnosno njegove očekivane ali i patološke oscilacije tijekom različitih aktivnosti. Također zorno prikazuje cikličko kretanje krvnog tlaka tijekom dnevnih mjerenja i mjerenja tlaka noću, u snu. Stoga je ova pretraga osobito važna u postavljanju precizne dijagnoze arterijske hipertenzije i odabira adekvatnog režima liječenja. Ispitanik tijekom snimanja također vodi dnevnik aktivnosti.
Ehokardiografija, ultrazvuk srca
UZV srca je temeljna slikovna metoda prikaza strukture i funkcije srčanog mišića, srčanih zalistaka, osrčja (perikarda) i aorte. Osim vrijednih informacija vezanih uz morfologiju srca i srčanih struktura, posebno je važna dinamička procjena srčane funkcije i ukupnog srčanog mehaničkog potencijala koji mogu biti ozbiljno narušeni kod različitih sistemskih bolesti. Najčešće bolesti krvožilnog sustava koje utječu na srčanu funkciju su: arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca (infarkt, angina pektoris), primarna bolest srčanog mišića (kardiomiopatija), zatim bolesti srčanih zalistaka, bolesti aorte, perikarda, plućna embolija, kronična opstruktivna bolest pluća itd. Često je kod istog bolesnika istovremeno prisutno i više navedenih bolesti što ovoj metodi daje ključno mjesto u kardiološkoj dijagnostici i optimalnom odabiru liječenja. Posebno važnu ulogu UZV srca zauzima u procjeni težine bolesti zalistaka i pravodobnoj procjeni potrebe intervencijskog ili kirurškog liječenja.
Kada se preporuča učiniti ehokardiografski pregled? Svakako bi ga trebalo učiniti u bolesnika s anginom pektoris, stanjima nakon preboljelog infarkta srca, moždanog udara, u bolestima srčanih zalistaka i aorte, kod prisutnog šuma na srcu, u aritmijama, kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća i plućnoj emboliji, kod povišenog krvnog tlaka, u onkoloških bolesnika tijekom provođenja kemoterapije potencijalno kardiotoksičnim lijekovima, te u medicini sporta pa čak i u sportaša rekreativaca.
Dijagnostičke metode u angiologiji
ABI i funkcionalna dijagnostika arterijskih protoka
ABI (od engl. Ankle Brachial Index) je pokazatelj od neprocjenjive vrijednosti u probiru, dijagnostici i praćenju bolesti perifernih arterija. Pretraga se sastoji u analizi arterijskog protoka mjerenjem tlakova na rukama i nogama te izračunu omjera dobivenih sistoličkih vrijednosti. U nas je uvriježen engleski naziv ABI, iako se vrlo rijetko rabi i naziv – pedobrahijalni indeks. Omjer gležanjskog tlaka i tlaka na nadlaktici u zdravih osoba iznosi 1,0 dok vrijednosti niže od 0,9 ukazuju na bolest. Što je vrijednost ABI-a manja to je bolest težeg stupnja i viši je ukupni kardiovaskularni rizik.
ABI se stoga smatra osnovnom pretragom kojom bi trebalo započeti svaku procjenu arterijske cirkulacije kako kod bolesnika koji već imaju simptome poremećene cirkulacije tako i kod svih onih s povećanim rizikom razvoja ateroskleroze, budući da je ABI izuzetno dobar predskazatelj rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, posebice moždanog i srčanog udara. Povećan rizik ateroskleroze prisutan je kod osoba treće životne dobi, bolesnika oboljelih od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, kronične bubrežne bolesti, kod osoba s poremećajem metabolizma lipoproteina, koji imaju povišene masnoće u krvi, kao i u obiteljima u kojima je prisutno rano pojavljivanje teških kardiovaskularnih oboljenja poput infarkta, moždanog udara, gangrene ili amputacije ekstremiteta. Svim osobama kod koji su prisutni spomenuti rizici, preporuča se učiniti ovu pretragu.
Ultrazvučni pregled arterija, duplex arterijske cirkulacije (CD arterija)
Ova pretraga objedinjuje slikovni ultrazvučni prikaz arterija s pulsnim i kolor dopplerom čime se objektivizira protok kroz arterije. Metoda je bezbolna, nije potrebna nikakva priprema i nema radioaktivnog niti drugog ionizantnog zračenja. Vizualni prikaz strukture krvne žile omogućuje analizu njezinih slojeva i otkrivanje eventualnih promjena poput plakova, dugopoteznih suženja ili kalcifikacija. Pretragu bi trebalo učiniti kod svih bolesnika kod kojih postoji sumnja na smetnje protoka, a obavezno kod onih kod kojih se utvrdi smanjen ABI, kako bi se na vrijeme spriječile teže posljedice poremećene cirlulacije. Pritom je svakako potrebno istaknuti važnost tehnoloških mogućnosti ultrazvučnih aparata o kojima direktno ovise stupanj razlučivosti morfološkog prikaza krvne žile kao i preciznost analize poremećaja protoka kako na razini velikih tako i vrlo malih krvnih žila.
Kome se preporučuje pretraga? Svima koji imaju jasne simptome bolesti: grčevi i bolovi u ekstremitetima, blijedilo, hladnoća ekstremiteta ili patološki ABI indeks. Pretraga je važna i u praćenju uspješnosti angiokirurških ili angioradioloških intervencija na arterijama.
Ultrazvučni pregled vena, duplex venske cirkulacije (CD vena)
Ultrazvuk vena ključna je pretraga u procjeni venskog protoka. Budući se radi o potpuno neagresivnoj i bezopasnoj metodi vrlo visoke osjetljivosti i specifičnosti ultrazvuk vena je praktički u potpunosti istisnuo primjenu radioloških metoda (kontrastne flebografije). Slikovni, ultrazvučni prikaz vene praćen tehnikom kolor dopplera (CD), pulsnim (PW) i power (PD) dopplerom daje potpuni uvid u morfologiju i funkciju venske cirkulacije. Predstavlja standardnu metodu u dijagnostici akutne i kronične venske tromboze površnih i/ili dubokih vena, u procjeni stvaranja venskih kolaterala, dijagnostici posttrombotskog sindroma te ocjeni funkcionalnosti venskih zalistaka. Neizostavan je u procjeni učinka primjenjenog liječenja venske tromoboze. Konačno, omogućuje analizu okolnih struktura zahvaćenih vena (ruptura mišića, Bekerova cista, limfni čvorovi itd) koje ponekad mogu biti uzrok bolesti vena.
Akutna tromboza dubokih vena je po svojoj učestalosti treća kardiovaskularna bolest i ukoliko se liječenje ne započne pravovremeno visok je rizik nastanka plućne embolije, po život opasnog stanja praćenog razvojem plućne hipertenzije, a nerijetko i fatalnim ishodom. S druge strane posttrombotski sindrom, kronični otoci i promjene kože potkoljenica uz nastanak ulkusa, uvelike narušavaju kvalitetu života.
Kada se preporučuje učiniti ovu pretragu? Kod pojave otoka ekstremiteta s pridruženom boli i/ili promjenom boje kože, kod iznenadne pojave izražene vidljivosti vena (venskog crteža) koje ranije nisu bile posebno uočljive, kod pojave bolne površinske vene, kod svih koji imaju kroničnu vensku insuficijenciju. Posebno se preporučuje bolesnicima koji se liječe antikoagulantnim lijekovima zbog venske tromboze kako bi se procjenio učinak i odredila duljina liječenja.
